Karlovačka industrija i pritisak rastućih plaća: tko dobiva, tko gubi?

Minimalna plaća raste — ali nije svejedno u kojoj industriji radite

Sektorski kontekst određuje hoće li povišica biti mogućnost ili teret.

Povećanje minimalne plaće na 840 eura bruto početkom 2024. godine naišlo je na različite reakcije u karlovačkim pogonima. Prehrambena industrija — koja u Karlovačkoj županiji zapošljava oko 3.200 radnika — mogla je dijelom prenijeti troškove na finalnu cijenu proizvoda, pogotovo u segmentu proizvoda s regionalnom prepoznatljivošću. Drvoprerađivački sektor, međutim, operira u okruženju oštre međunarodne konkurencije i ograničenih mogućnosti podizanja cijena. Poduzeća u tom sektoru suočila su se s izborom između smanjenja marži, automatizacije određenih procesa ili postupnog smanjenja broja radnih mjesta. Podaci DZS-a pokazuju da je broj zaposlenih u prerađivačkoj industriji Karlovačke županije u prvom polugodištu 2024. pao za 4,1 posto u odnosu na isto razdoblje 2023. godine — dok je isti pokazatelj na nacionalnoj razini iznosio 1,7 posto. Razlika od 2,4 postotna boda nije dramatična, ali u kontekstu već oslabljene regionalne baze signalizira trend koji zaslužuje praćenje. Posebno je zanimljivo da je karlovačka prehrambena industrija u istom razdoblju zabilježila blagi porast zaposlenih od 0,8 posto — što sugerira da je sposobnost prijenosa troškova na potrošača bila presudna varijabla. Ova analiza ne nudi konačan odgovor na to je li podizanje minimalne plaće bilo korisno ili štetno za regiju — to je pitanje koje zahtijeva duži vremenski horizont i šire podatke o produktivnosti. Ukazuje, međutim, na to da nacionalne mjere imaju izrazito različite regionalne učinke koji se u središnjim statistikama lako zagube.