Što donosi novi val EU fondova za mala hrvatska poduzeća?

Fondovi postoje — ali tko im zapravo može pristupiti?

Administrativni zahtjevi često su zapreka jednako visoka kao i sama financijska barijera.

Hrvatska je za programsko razdoblje 2024.–2027. dogovorila alokaciju od oko 10,6 milijardi eura iz europskih strukturnih i investicijskih fondova. Teorijski, znatan dio tih sredstava namijenjen je malim i srednjim poduzetnicima. Praktično, pristup je i dalje kompleksan — i neproporcionalno teži za tvrtke koje nemaju zaposlenika zaduženog isključivo za EU projekte. Ministarstvo regionalnog razvoja i EU fondova objavilo je u prvoj polovici 2024. četiri poziva koji su izravno ciljali MSP-ove, ukupne vrijednosti oko 340 milijuna eura. Uvjeti su uključivali: prethodno iskustvo u provedbi projekata, minimalni vlastiti udio od 15 posto, elektroničku dokumentaciju u propisanom formatu i rok za predaju od 45 dana. Za tvrtku s dvoje ili troje zaposlenika, rok od 45 dana u kombinaciji s dokumentacijskim zahtjevima znači de facto isključenost — osim ako se angažira vanjski konzultant, što sâmo po sebi košta. Podaci dostupnih evaluacija prethodnog programskog razdoblja (2014.–2020.) pokazuju da su poduzetnici iz Karlovačke i okolnih županija koristili u prosjeku 62 posto manje sredstava po stanovniku nego poduzetnici iz Primorsko-goranske ili Osječko-baranjske županije. Taj disparitet ne odražava manji interes, već kombinaciju manje razvijenoga savjetodavnog ekosustava, slabije infrastrukture za pripremu projekata i sporije digitalizacije lokalne poslovne zajednice. Rješenje nije jednostavno, ali počinje s transparentnom analizom prepreka — što je upravo ono što Sparkcpanda nastavlja pratiti.